Diplomatski klub
Svijet Vijesti

Alžir vs. Maroko: Novi rat u 2022.?

Maroko i Alžir na početku 2022. godine nalaze se na granici međusobnog oružanog sukoba. Dugogodišnja akumulirana napetost, između te dvije susjedne sjevernoafričke države, mogla bi prema postojećim pokazateljima kroz novo zaoštravanje odnosa eskalirati u oružani sukob. Novu razinu eskalacije postojećih napetosti između dviju država, obilježila je odluka Alžira o prekidu diplomatskih odnosa s Marokom. Odluka Alžira uslijedila je nakon revizije odnosa s Marokom, pri čemu se  Maroko našao pred nizom optužbi o neprijateljskim potezima usmjerenim prema Alžiru.

Kao povod optužbama, Alžir je, uz sada već desetljećima otvoreno pitanje Zapadne Sahare kao okosnice nesuglasica između dviju država, naveo je potporu Maroka kabilskom separatizmu, kojeg Alžir vidi kao uzvrat politici Alžira koja daje potporu saharskim separatistima, te priznanje marokanskog suvereniteta nad Zapadnom Saharom od strane SAD-a u zamjenu za normalizaciju diplomatskih odnosa između Maroka i Izraela. Alžir i Maroko od dvaju suparnika prerasli su u otvorene neprijatelje. Zbog prekida diplomatskih odnosa s Marokom, marokanske vlasti iskazale su žaljenje, a međunarodne institucije izrazile su veliku zabrinutost zbog podizanja napetosti na novu, višu razinu.

POZADINA SUKOBA ALŽIRA I MAROKA

Jedan od najznačajnijih razloga sukoba između Alžira i Maroka su granični problemi, koji potječu iz doba dok su obje države bile pod kolonijalističkom vlasti. Maroko se oslobodio francuske kolonijalističke vladavine i postao neovisan 1956. godine, dok je Alžir stekao neovisnost 1962. godine. Odnosi između dviju država narušili su se nakon stjecanja njihove samostalnosti. Obje države iskazivale su potrebu za definiranjem granica i pokazivale različita stajališta vezano uz podjelu teritorija. Najvećim dijelom kao predmet sukoba, kroz desetljeća,  proteže se pitanje Zapadne Sahare koje je i danas goruća i neriješena tema za obje države kao i za međunarodnu zajednicu.

PITANJE ZAPADNE SAHARE

Zapadna Sahara je područje koje se nalazi na sjeverozapadu Afrike i graniči s Marokom, Alžirom i Mauretanijom. To područje nalazilo se pod španjolskom kolonijalističkom vlasti i u to vrijeme je nosilo ime „Španjolska Sahara“. Maroko je nakon stjecanja samostalnosti, htio vratiti teritorije koji mu je povijesno pripadalo, prije razdoblja francuske i španjolske kolonizacije. To se  odnosilo, osim na područje Sidi Ifni, Ceute, Melille, i na područje Španjolske Sahare. UN je 1963. godine područje Španjolske Sahare proglasio ne autonomnim. Mišljenja, kako autohtoni narod Sahrawi koji živi na tom području, ima pravo na samoodređenje. UN je predložio provođenje referenduma. 1974. godine. Međunarodni sud je donio zaključak kako područje Zapadne Sahare ima pravne veze s Marokom i Mauretanijom, te kako ne postoje okolnosti temeljem kojih bi postojala mogućnost dekolonizacije Zapadne Sahare i pravo naroda na samoodređenje. 1975. godine uslijedio je marokanski Zeleni Marš koji je predstavljao priliku za naseljavanje i vraćanje tog teritorija Maroku. Španjolska je nakon privremene prijelazne uprave potpisane s Marokom i Mauretanijom donijela odluku o dekolonizaciji Zapadne Sahare. U to vrijeme naziv Španjolska Sahara preimenovan je u Zapadna Sahara. Nakon povlačenja Španjolske iz Zapadne Sahare između Maroka i Mauretanije izbio je oružani sukob.

U oružanom sukobu sudjelovao je i narodni oslobodilački pokret naroda Sahrawi pod nazivom Front Polisario koji je osnovan 1973. Koji ima potporu Alžira, gdje im je i sjedište. Maroko se je nakon povlačenja Mauretanije s područja Zapadne Sahare proširio na područje koje je do tada bilo pod nadzorom Mauretanije. To je izazvalo nastavak sukoba između Fronta Polisario i Maroka. UN je 1979. ponovo ukazao na pravo naroda na samoodređenje. Prema prijedlogu UN-a iz 1988. godine dogovoreno je primirje između marokanske vojske i Fronta Polisario pod nadzorom snaga UN-a. Najveći dio Zapadne Sahare danas se nalazi pod nadzorom Maroka. Manje područje zapadne Sahare koje nadzire Front Polisario odijeljeno je od ostatka Zapadne Sahare pješčanim zidom kojeg je izgradio Maroko i koji se nalazi pod nadzorom marokanske vojske.

NAROD SAHARAWI

Veći dio naroda Sahrawi našao je utočište u izbjegličkim kampovima Front Polisaria. Za vrijeme dok većina Saharawija boravi izvan područja Zapadne Sahare cilj Sahrawija je osnovati Saharsku Arapsku Demokratsku Republiku na području koje je povijesno poznato kao kolijevka berbera i civilizacije Almoravid. Maroko predlaže određeni stupanj autonomije koji bi imala Zapadna Sahara dok bi ostala pod marokanskom vlasti, što Alžir odbacuje i priznaje Saharsku Arapsku Demokratsku Republiku uz čiju pomoć se je ona 1982. godine pridružila Afričkoj uniji. Predloženi referendum od strane UN-a do danas nije proveden zbog nesuglasica oko prava glasa naroda. Stav Maroka, je da pravo glasa trebaju imati samo oni koji nastanjuju područje Zapadne Sahare. Napori oko pregovora i postizanja dogovora vezano uz provođenje referenduma i dalje traju.

PJEŠČANI RAT KAO NEUSPJELO RJEŠENJE

Alžir i Maroko pokušale su riješiti pitanje Zapadne Sahare Pješčanim ratom koji je izbio 1963. godine. Pješčani rat bio je prvi oružani sukob između Maroka i Alžira nakon stjecanja samostalnosti dviju država. Rat je pokazao nepostojanje mogućnosti da  države dođu pregovorima do mirnog rješenja teritorijalnog spora oko regija koje su za vrijeme francuske kolonizacije pripojene Alžiru. Alžir se je nakon stjecanja neovisnosti suprotstavio dotadašnjem stavu Francuske o djeljivosti tog područja s Marokom, smatrajući kako taj teritorij nije djeljiv. Maroko je uložio napore da pronađe mirno rješenje krize vezano uz spor s Alžirom. Marokanski napori za mirnim rješavanjem krize nisu uspjeli i kriza se je pretvorila u međusobni oružani sukob između Alžira i Maroka. Na stranama Maroka i Alžira stajali su saveznici. Egipat, Sirija i Kuba pružali su potporu Alžiru, a SAD Maroku. Dio savezničkih snaga pružilo je ograničenu potporu zbog straha od širenja i internacionalizacije sukoba. Rat iz kojeg niti jedna strana nije izašla kao pobjednik rezultirao je gubicima s obiju strana i nije donio rješenje problema jer je pitanje nesuglasica oko granica teritorija ostalo otvoreno do danas.

RAT U 2022. – DA ILI NE?

Snažno narušeni odnosi između Maroka i Alžira u 2022. godini predstavljaju jedan od najtežih perioda u dugogodišnjoj povijesti međusobnih odnosa. Iako ovog trenutka postoje pokazatelji kako niti jednoj od strana ipak ne bi odgovarao oružani sukob teško je predvidjeti budući razvoj događaja ako uzmemo u obzir prošlost koja pokazuje kako su manji sukobi između tih dviju država brzo prerastali u ozbiljne sukobe. K tome nemiri i naoružavanje obiju strana ne idu u prilog smirivanju situacije.

Prema mišljenju jednog od marokanskih državljana B.K. s kojim sam razgovarala o ovoj temi, mirno rješavanje otvorenih političkih pitanja između Maroka i Alžira i otvaranje granica tih dviju država koje su zatvorene od 1994. godine u budućnosti predstavljalo bi ekonomski, gospodarski i sav ostali napredak za obje zemlje kojemu treba težiti, a potporu normalizaciji odnosa treba tražiti u diplomaciji i angažmanu međunarodnih institucija.

Related posts

Konferencija spasa ili Konferencija užasa?

Šime Jordan Kolega

Eurovizija

Antonio Obradović

Diplomatski bojkot Olimpijskih igara u Pekingu zbog zločina nad Ujgurima

Matea Novosel