Diplomatski klub
Svijet Vijesti

Diplomatski bojkot Olimpijskih igara u Pekingu zbog zločina nad Ujgurima

Dok je svijet zbog pandemije na raskrižju budućnosti i dalje se borimo sa grubim kršenjima ljudskih prava. Unatoč usvajanju Opće deklaracije o ljudskim pravima 10. prosinca 1948. godine često nas informiraju o zastrašujućim podacima o nejednakosti i zločinima protiv čovječnosti. Nema dvojbe kako je pitanje teških kršenja ljudskih prava nešto s čime se na žalost susrećemo u raznim dijelovima svijeta.

Ujguri

Ujguri su turska etnička skupina porijeklom iz Xinjianga. Oni se razlikuju od Han Kineza, prevladavajuće etničke skupine u Kini. Ujguri su druga najveća pretežno muslimanska etnička pripadnost u Kini, a islam je važan aspekt ujgurskog identiteta. Ujgurski jezik ima oko 10 milijuna govornika i dijeli se s drugim manjinskim skupinama u regiji. I Ujguri i pretežno Hanska vlada polažu pravo na Xinjiang. To je potaknulo etnički sukob s otporom i sporadičnim nasiljem dok su Ujguri tražili veću autonomiju.

Ujgurski genocid je okarakteriziran nizom kršenja ljudskih prava koje je kineska vlada počinila nad Ujgurima i drugim etničkim i vjerskim manjinama u Xinjiangu.

Od 2014., kineska vlada pod vodstvom Komunističke partije Kine tijekom administracije glavnog tajnika Xi Jinpinga provodila je politiku koja je ilegalno zatvorila više od milijun muslimana (većina od kojih su Ujguri) u logore. Ovo je najveći pritvor etničkih i vjerskih manjina od Drugog svjetskog rata. Tisuće džamija su uništene ili oštećene, a stotine tisuća djece nasilno je odvojeno od roditelja i poslano u internate.

Vladine politike uključuju samovoljno zatvaranje Ujgura u logore za prisilni rad, suzbijanje ujgurskih vjerskih običaja, političku indoktrinaciju, teško zlostavljanje, prisilnu sterilizaciju, prisilnu kontracepciju i prisilni pobačaj. Statistike kineske vlade izvijestile su da je od 2015. do 2018. stopa nataliteta u pretežno ujgurskim regijama Hotan i Kashgar pala za više od 60%.

Kanada se pridružila Sjedinjenim državama, Britaniji i Australiji u diplomatskom bojkotu Zimskih olimpijskih igara 2022. godine zbog genocida i teških kršenja ljudskih prava koje je Komunistička partija Kine počinila u zapadnoj regiji Xinjianga.

Kina je iskritizirala bojkote i nazvala ih klevetničkom kampanjom te zaprijetila protumjerama. Na konferenciji za medije glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian izjavio je ”da SAD krši političku neutralnost u sportu te da će Kina poduzeti protumjere”, međutim nije dao informaciju o kakvim se protumjerama radi.

Na kineskoj platformi društvenih medija Weibo, tema pretraživanja “američki diplomatski bojkot Zimskih olimpijskih igara u Pekingu” cenzurirana je od utorka ujutro.

Kanadski premijer Justin Trudeau rekao je da će Peking biti svjestan dugotrajne zabrinutosti Zapada oko ljudskih prava u Kini. Čini se da će Trudeauova odluka sigurno dodati napetost u odnos koji je već napet zbog pritvaranja glavne financijske direktorice Huawei Technologies Co Ltd Meng Wanzhoua po američkom nalogu.

Glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Kanadi optužio je Trudeaua za lažne tvrdnje. ”Na temelju ideoloških pristranosti, kao i laži i glasina, Kanada i nekolicina zapadnih zemalja flagrantno su se bavili političkim manevriranjem, s pokušajem remećenja nesmetanog napretka Zimskih olimpijskih i paraolimpijskih igara u Pekingu. Njihova nespretna izvedba teško može pronaći bilo kakav podršku i osuđena je na propast”, rekao je glasnogovornik u pisanoj izjavi.

Tenzije između SAD-a i Kine

Tenzije su visoke između obje zemlje. SAD je optužio Kinu za genocid nad pretežno muslimanskom manjinom Ujgura u zapadnoj regiji Xinjiang. Navod je to koji je Kina odlučno demantirala i rekla da su optužbe izmišljene.

Sjedinjene Države prve su objavile bojkot ranije ovog tjedna rekavši da njihovi vladini dužnosnici neće sudjelovati na Olimpijskim igrama koje će se održati u Pekingu od 4. veljače do 20. veljače 2022. godine, zbog zabrinutosti ljudskih prava u Kini, tjednima nakon pregovora usmjerenih ublažavanju napetih odnosa između dva najveća svjetska gospodarstva.

Dodali su da će američki sportaši ići na olimpijske igre i da će imati punu podršku vlade SAD-a.

Predstavnici vlada na visokoj razini – iz SAD-a i drugih zemalja – uvijek su prisutni na Olimpijskim igrama. Ranije ove godine, prva dama Jill Biden predvodila je američku delegaciju na ljetnim olimpijskim igrama održanim u Tokiju. No, u ponedjeljak je tajnica za press konferencije Bijele kuće Jen Psaki rekla da SAD neće pridonijeti ceremoniji Olimpijskih igara. Rekla je da bi neslanje službenog izaslanstva na olimpijske igre 2022. “moglo poslati jasnu poruku”. “Diplomatsko ili službeno predstavništvo SAD-a tretiralo bi ove igre kao uobičajeno poslovanje suočenih s nevjerojatnim kršenjem ljudskih prava i zločinima u Xinjiangu, to jednostavno ne možemo”, rekla je.

Sjedinjene Američke Države bi trebale biti domaćin Ljetnih olimpijskih igara 2028. u Los Angelesu i spremaju se kandidirati za Zimske olimpijske igre 2030. u Salt Lake Cityju. Da li će protumjere Kine biti recipročne? Čini se da ćemo na taj odgovor morati pričekati do 2028. godine.

Spoznaja o nehumanim postupanjima prema Ujgurima za mene je bio otrežnjujući pogled na korozivni um pojedinih svjetskih čelnika.

Matea Novosel

Related posts

Povijesna štafeta sestara Mirabal u borbi protiv nasilja nad ženama

Ines Domjanovic

Arktički slom: Ruski diplomat Nikolaj Korčunov o opasnosti otapanja permafrosta

Matea Novosel

JE LI RUSIJA „PODCIJENILA ODLUČNOST“ ČLANICA NATO-a?

Tia Milovac