Diplomatski klub
Svijet

Dvije Europe

“Iron curtain” had descended across the European continent, “from Stettin in the Baltic to Trieste in the Adriatic” – Winston Churchill u Fultonu

Winston Churchill u svom povijesnom govoru upozorava na željeznu zavjesu koja je podijelila Europu po idelogijama. Istočno je zavladao komunizam, a s druge strane te iste željezne zavjese zaživjele su liberalne demokratske ideje čija realizacija biva potpomognuta Marshallovim planom. Dok su zemlje poput Francuske, Zapadne Njemačke i Italije uživale u svim blagodatima koje pruža liberalno-demokratski oblik vlasti. Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka dolaze pod tešku opresiju od strane komunističkog diktatora Staljina. Sovjetski tenkovi u prijestolnicama navedenih država bili su nerijetka pojava, a tada potlačene nacije danas s ponosom obilježavaju svoje krikove slobode. Krikovi koji su redom utišani krvlju. Na svako neslaganje totalitaristička ideologija je odgovarala na jedini način na koji zna odgovoriti, silom.

Komunizam u potpunom slomu početkom devedesetih godina, unatoč pokušajima reformiranja od strane Mikhaela Gorbačova koji je polarizirajuća ličnost u mnogim zemljama bivšeg SSSR-a. Jedni ga smatraju izdajnikom i stranim američkim plaćenikom, dok je za druge političar koji je pokušao spasiti SSSR kojem nije bilo spasa. No, ipak simbol pada komunizma nije moćna supersila koja je aktivno radila na proširenju ideologije u svaki kutak naše planete. Simbol se nalazio u podijeljenom gradu, Berlinu. Tisuće Nijemaca stradalo je pokušavajući prijeći s istoka na zapad kako bi si osigurali sigurnu budućnost. Budućnost bez straha, prisile raznih oblika te psihološke i fizičke torture. Padom Berlinskog zida, desetljećima tinjajuća nada oslobođenja konačno je buknula i vjetrovi promjena zapuhali su Europskim kontinentom. Noseći demokratske tekovine za kojima su potlačeni narodi gotovo polovicu stoljeća žudjeli. Sada konačno samostalno odlučuju o tome kako će urediti svoju državu, koje vrijednosti će promicati u svom društvu te kojoj zajednici će se prikloniti. I odlučili su. Zemlje srednje Europe njeguju konzervativnu misao i oslanjajući se na tradicionalne vrijednosti koje su duboko ukorijenjene u svijest naroda. Svijest koja je više desetljeća bila zarobljena. Sada kada su odlučili, opet nailaze na prisile ovaj puta iz zajednice u koju su svojevoljno ušli. Odluke zemalja Višegradske skupine u određenim stvarima razlikuju se od odluka koje donose vlastodršci u Parizu, Berlinu, Madridu…


Himna Europske Unije, Beethovenova Oda radosti, zastava EU s 27 zvjezdica, u kojoj svaka zvjezdica predstavlja državu članicu te moto „ujedinjeni u različitosti“ predstavljaju simbole Europske Unije. Izgled zastave se mijenja ovisno o tome koliko članica tvori zajednicu. Mogu se dodavati, ali i oduzimati zvjezdice u što su nas uvjerili Britanci. Himna i moto ostaju nepromjenjivi. Himnu treba poštivati i gledati na nju kao kohezivni faktor, a mota se treba držati i aktivno ga provoditi. Što ustvari predstavlja tu različitost koja se nalazi u motu? Predstavlja bogatstvo koje donose mnogi jezici, pisma, običaji, ali i vrijednosti.

It signifies how Europeans have come together, in the form of the EU, to work for peace and prosperity, while at the same time being enriched by the continent’s many different cultures, traditions and languages.

No je li baš tako u praksi što se mota tiče? Ideološki postoje dvije Europe, što se može ponajbolje ogledati u reakcijama domaće javnosti pojedinih zemalja. Reakcije koji se tiču ideoloških pitanja poput multikulturalnosti i definicije spola koja su u posljednjim godinama dodatno povećala jaz između zemalja zapada i centralne Europe.


Multikulturalizam

Migrantska kriza koja je pogodila EU 2015.godine pokazala je nemoć Europske Unije i nedostatak zajedništva u zajedničkom upravljanju krizom. Sredinom prošlog desetljeća ISIL se nalazi na vrhuncu i svojom radikalnom ideologijom sije teror i strah po Bliskom Istoku. Bjesni građanski rat u Siriji i Iraku. Ljudi su prestrašeni i u strahu za vlastiti život napuštaju svoje domove. Izuzev migranata koji bježe u strahu za vlastiti život uz njih u valu se nalaze i migranti iz Pakistana, Irana, Afganistana, Libije, Maroka, Tunisa.. Dodatni motiv predstavlja im politika otvorenih vrata koju promiče glavno gospodarstvo EU – Njemačka. Nedostatak mlade radne snage koje zahtjeva snažno njemačko gospodarstvo potaknulo je kancelarku Merkel na određene korake poput promicanja ideja multikulturalizma.

Promicanje ideje multikulturalizma na razini EU nije baš našlo plodno tlo u zemljama koje su se nalazile istočno od željezne zavjese. Zatvaranje granica i postavljanje žica, barikada na mađarskim granicama osudile su redom Njemačka, Francuska, zemlje Beneluksa i druge. No, ne i zemlje poput Češke i Poljske koje smatraju da svaka država ima pravo štiti svoje granice od ilegalnih migracija.

Razlika u stajalištima država Europske Unije po pitanju ilegalnih migracija najbolje se ogleda se u glasanju na Generalnoj Skupštini UN-a koja se odvila 19. prosinca 2018.godine. Sporazum The Global Compact for Safe, Orderly and Regular Migration (GCM) poznatiji kao Marakeški sporazum zamišljen je kao odgovor međunarodne zajednice na ilegalne migracije. Postoji nekoliko spornih odredbi u sporazumu zbog kojega nije usvojen jednoglasno. Za sporazum glasale su 152 zemlje, protiv je bilo 5 zemalja, a suzdržanih je bilo 12. Na razini Europske unije zemlje su pokazale svoja stajališta. Zemlje centralne Europe (Poljska, Češka, Mađarska) glasale su protiv. Slovačka je bila suzdržana kao i Austrija, Italija, Bugarska, Rumunjska, Latvija. Velikim dijelom zemlje koje su iskusile sve nedaće koje dolaze s ilegalnim migracijama.

SLIKA 1.1. Glasovi zemalja EU o Marakeškom sporazumu (sistematizacija autora)

Definicija spola

U ožujku 2021. Poljski parlament na čelu s vladajućom strankom uputio je zakon koji za cilj ima suspendirati Istanbulsku konvenciju, točnije poništiti ratifikaciju. Istanbulska konvencija prvenstveno je namijenjena borbi protiv nasilja nad ženama i svim oblicima diskriminacije prema ženskom spolu. Ipak, u posljednje vrijeme određene zemlje poput Poljske uviđaju skrivenu agendu koja se pokušava nametnuti kroz konvenciju i reagiraju na nju. Nisu Poljaci jedini koji reagiraju, Konvencija nije ratificirana u ostalim zemljama centralne Europe. Pa tako ostale zemlje koje čine Višegradsku skupinu odbijaju ratificirati konvenciju. Njima se pridružuju Litva, Latvija i Bugarska. Razlozi odbijanja su im uglavnom slični po prirodi. Smatraju kako se kroz konvenciju pokušava prikriveno nametnuti teza kako je spol društveni konstrukt, čemu se oni protive. Protive se i promicanju takvih teza kroz obrazovni sustav. Tvrde kako određeni dijelovi konvencije nisu u skladu s tradicionalnim vrijednostima na kojima počivaju njihove države. Također je bitno naglasiti kako zemlja po čijem najvećem gradu konvencija nosi ime i ujedno prvi potpisnik konvencije od 1. srpnja 2021. suspendira Istanbulsku konvenciju.

SLIKA 1.2. Ratifikacija Istanbulske konvencije o EU (sistematizacija autora)

Različitost obogaćuje, stoga je logično zaključiti kako guranje neoliberalne agende koju nameću države poput Njemačke istu tu uniju osiromašuje. Na pojmove poput multikulturalnost i definicija spola gleda se drukčije u Varšavi, Pragu, Budimpešti i Bratislavi. Treba li ih zbog toga kazniti i aktivno raditi na supresiji tog viđenja ili pak pustiti da „obogaćuju“ Europu kao što moto i nalaže?
U idućem nastavku fokus je na ekonomskim razlikama koje postoje između zemalja srednje europe i ostatka EU.


IZVORI:
https://www.un.org/press/en/2018/ga12113.doc.htm
https://www.euractiv.com/section/global-europe/news/nine-eu-members-stay-away-from-un-migration-pact/
https://www.reuters.com/article/us-europe-migration-court-idUSKBN1XA1S5
https://www.euronews.com/2021/04/01/istanbul-convention-poland-moves-a-step-closer-to-quitting-domestic-violence-treaty
https://www.euractiv.com/section/politics/short_news/polish-yes-to-family-no-to-gender-initiative-to-be-examined-by-parliamentary-committees/
https://www.politico.eu/article/istanbul-convention-europe-violence-against-women/
https://europa.eu/european-union/about-eu/symbols/motto_en

Related posts

Eurovizija

Antonio Obradović

KOLATERALNA ŠTETA ILI… ?

Tia Milovac

BALKAN – ZATIŠJE

Tia Milovac

Leave a Comment