Diplomatski klub
Svijet Vijesti

Opet će diplomacija spasiti svijet…

Ukrajina ili Rusija? Često pitanje zadnjih dana koje možemo čuti svugdje oko nas. Svi  promatramo što se događa u Istočnoj Europi proteklih nekoliko tjedana i pitamo se hoće li doći do sukoba velikih razmjera ili će se situacija s vremenom primiriti. Takvo što nemoguće je procijeniti i sve je izglednije da nećemo dobiti odgovor na to pitanje u skorijem vremenu.

Napetosti između Rusije i Zapada najgore su još od Hladnog rata, a trenutno je više od 100 tisuća ruskih vojnika raspoređeno na različitim područjima duž ukrajinske granice. Rusija oštro osuđuje navode da planiraju ponovne napade i invaziju na Ukrajinu, a ruski šef Oružanih snaga Gerasimov naglasio je tu tvrdnju lažnom i štetnom za međunarodnu zajednicu i ruski ugled u svijetu. S druge strane, Sjedinjene Države ističu da Rusija nije ponudila nikakvo pojašnjenje zašto je toliko vojnika raspoređeno na granici te zašto se u blizini sjeverne granice Ukrajine dešavaju vojne vježbe koje nisu nimalo bezazlene. Vladimir Putin i njegovi dužnosnici opravdavaju se da izvode samo uobičajene vojne vježbe, no da je strah Ukrajine i NATO-a opravdan ukazuju i satelitske snimke od prošle godine na kojima se vidi da Rusija uistinu nagomilava sve više opreme i osoblja iz tada nepoznatih razloga. Ukrajinski dužnosnici su više puta izražavali zabrinutost zbog pojačane ruske aktivnosti uzduž granice, dok je Rusija smirivala situaciju i govorila da se radi samo o običnoj vježbi.

Nakon dolaska na vlast, Putin je oduvijek imao pretenzije prema ukrajinskom teritoriju i često ga puta svojatao govoreći da je Ukrajina, ne samo dio carske Rusije, nego i da su ukrajinski i ruski narod jedna nacija. I doista, kao što mu to i priliči, svoje riječi i prijetnje počeo je ostvarivati 2014. godine kada je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim i podržala separatiste koji su tada zauzeli neke dijelove istočne Ukrajine gdje je prema procjenama ubijeno nekoliko tisuća ljudi. Ovoga puta Rusija ima ultimatum i traži od Ukrajine jamstvo da nikada neće postati članica NATO saveza, a to je u stvarnosti samo paravan da se NATO vrati na svoje granice prije 1997.g. kako bi prekinuli vojne aktivnosti na Istoku i tako Rusiji osigurali neometanu dominaciju.

Ratni sukobi i invazije na Ukrajinu velikog razmjera imale bi stravične posljedice na čitav svijet. Ne samo da bi to produbilo neprijateljstvo između Rusije i SAD-a nego bi i uključivanje NATO-a, posebice Sjedinjenih Država i Kine izazvalo u najmanju ruku opću katastrofu, 3. svjetski rat, što je ipak malo pretjerano s obzirom na sadašnje stanje, a kako stvari stoje sve bi se polako trebalo pretvoriti u cyber napade koji su nažalost već počeli. Samo prošlog mjeseca prema ukrajinskim optužbama Rusija je (iako negiraju umiješanost) poremetila 70 službenih stranica ukrajinske vlade. Pentagon je u nekoliko navrata upozorio Rusiju, te smatra da su to samo očajni potezi ruske vlasti kako bi zastrašila Zapad. Međutim, da to nije bezazleno misli i većina političara Europske unije koji smatraju da hakerski napadi predstavljaju početak vojnih sukoba u Ukrajini. Da se stvarno nešto ozbiljnije događa, potvrđuje i to da su mnoge europske države poput Poljske, Danske, Češke i UK ponudile pomoć Ukrajini u obliku nadzornih dronova, minobacačkih bombi i drugih oblika ratne opreme. Tužno je vidjeti Europu u 2022. godini, definitivno najljepši i najsigurniji kontinent na svijetu, da se naoružava i priprema za moguće napade što nas podsjeća na ne tako lijepu i mirnu prošlost.

Što će se na kraju dogoditi i koje će konkretne korake Zapad poduzeti teško je procijeniti no ono što je sigurno, NATO, ukoliko dođe do napada, zasad ne planira slati vojne trupe u Ukrajinu, a ostale države vodit će se tim naputkom.

I na kraju, iznimno je važno poslati poruku da je Krim dio Ukrajine, a Ukrajina samostalna država koja ima legitimno pravo odlučiti o svojoj sudbini i ulasku u Europsku uniju i NATO savez ako i kada to poželi. Nadajmo se trezvenosti obiju strana te da će se ovaj sukob na koncu riješiti mirnim putem gdje diplomacija ima glavnu i jedinu riječ.

Related posts

NATO- Ometajuće tehnologije u nastajanju i strateška perspektiva

Dominik Matković

TALIBANI-IMPERIJALNO STRAŠILO

Tia Milovac

Priprema li Rusija napad kemijskim oružjem?

Daria Benko