Diplomatski klub
Svijet Vijesti

Povijesna štafeta sestara Mirabal u borbi protiv nasilja nad ženama

25. studenog obilježen je Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama tog datuma odredila je Opća skupština UN-a, 7. veljače 2000. godine. Skupština UN-a tada je pozvala vlade, te međunarodne i nevladine organizacije, u udruživanje i organiziranje aktivnosti, koje će za cilj imati podizanje svijesti o problemu nasilja nad ženama.

Datum 25. studeni izabran je u čast trima sestrama Mirabal, Patriji, Mariji Argentini Minervi i Antoniji Mariji Terezi Mirabal. Sestre Mirabal bile su aktivistkinje, podrijetlom iz Dominikanske Republike, poznate kao skupina Leptiri (španj. Las Mariposas). Djelovale su u vrijeme autokratske vladavine tadašnjeg predsjednika Rafaela Trujilla Dominikanskom Republikom. Njihove političke aktivnosti i revolucionarno djelovanje bilo je usmjereno protiv režima i vladavine predsjednika Rafaela Trujilla, u cilju njegovog rušenja s vlasti. Djelovanje sestara Mirabal predstavljalo je prijetnju za predsjednika Trujilla i njegov režim, zbog čega su sestre nekoliko puta bile privođene i zatvarane, te im je bila oduzeta imovina.

Za predsjednika Trujilla, iz dostupnih izvora, veže se podatak, kako se predsjednik udvarao jednoj od tri sestre, Minervi Mirabal, u vrijeme njenih studentskih dana. Minerva je odbila predsjednikovo udvaranje, zbog čega je predsjednik odlučio iskoristiti svoju moć i  utjecaj, i njen život učiniti ništavnim. Predsjednik je odlučio presuditi Minervinim ambicijama, čime je uništio njene planove za budućnost i ugrozio njenu egzistenciju. Na taj način preusmjerio je njen život, što je u konačnici posljedično dovelo do njenog nesretnog životnog ishoda. Kao jedan od primjera navodi se predsjednikovo onemogućavanje Minerve u polaganju odvjetničkog ispita, i otvaranju odvjetničkog ureda.

Minerva je smaknuta od strane pripadnika Vojno obavještajne službe, zajedno sa svoje dvije sestre, prilikom povratka iz posjete njihovim supruzima, koji su se nalazili u zatvoru. Nakon njihovog smaknuća 1960. godine, nacionalni tisak objavio je kako se radilo o nesreći. Međutim, neposredno nakon atentata na predsjednika Trujilla, i njegovog ubojstva, potvrđeno je kako je naredba o smaknuću Minerve, i njenih sestara, stigla od samog predsjednika.

Nakon turbulentnih desetljeća nakon Trujillove smrti, sestre Mirabal postale su simbol otpora žena protiv ugnjetavanja i nasilja. Ovim datumom obilježava se međunarodna borba, u cilju podizanja svijesti o potrebi  zaustavljanja nasilja nad ženama, jačanju njihove ravnopravnosti i položaja u društvu.

Problem nasilja nad ženama grubo potresa zemlje svijeta na globalnoj razini. Ovaj problem predstavlja velik izazov za svaku zemlju pojedinačno, od kojih neke zemlje imaju zapaženiji rezultate u njegovom rješavanju. Rješavanje problema nasilja nad ženama, u protekla dva desetljeća, zauzelo je značajnije mjesto na ljestvici prioriteta vlada zemalja na međunarodnoj razini, te rješavanje tog problema sada predstavlja njihov zajednički politički cilj. Ovaj problem predstavlja velik izazov, obzirom da je potrebno uložiti velike napore u njegovom rješavanju.

U današnjem modernom društvu nasilje nad ženama predstavlja najrašireniji oblik kršenja temeljnih ljudskih prava. Neki od primjera kršenja temeljnih ljudskih prava, kršenje je prava na život, zaštitu dostojanstva, privatnost, slobodu izražavanja, život bez mučenja i nečovječnog postupanja, i drugo.

Nasiljem nad ženama smatra se tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke sile nad ženom, psihičko nasilje, odnosno izazivanje osjećaja straha, ugroženosti, uznemirenosti i povrede dostojanstva žene, verbalno nasilje, odnosno vrijeđanje, psovanje, ili drugo verbalno uznemiravanje, uhođenje, uznemiravanje preko sredstava za komuniciranje, zabrana komuniciranja s trećim osobama, izolacija i ograničavanje ili oduzimanje prava na slobodu kretanja, spolno nasilje, te ekonomsko nasilje, odnosno oštećivanje, ili uništavanje imovine, onemogućavanje zapošljavanja, izazivanje ekonomske ovisnosti, uskraćivanje sredstava neophodnih za život, i drugo.

Prema podacima koje bilježi UN, polovica ubijenih žena stradalo je od njihovih bivših, ili sadašnjih partnera. Zabilježeno je i podatak kako je u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena tjelesno zlostavljana. U Hrvatskoj je na snazi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, kojim su regulirane sankcije prema počiniteljima nasilja nad ženama, koje se provode u obliku izricanja zaštitnih mjera, te  novčanih i zatvorskih kazni.

Neprijavljivanje nasilja jedan je od najvećih problema u sprečavanju nasilja nad ženama, koji se najčešće pojavljuje zbog straha žrtve od osvete počinitelja. Zbog toga se smatra kako su brojke nezabilježenih slučajeva nasilja nad ženama vrlo velike. Uz to, pojavljuje se i problem dokazivanja nekih oblika nasilja, kao što je psihičko nasilje, što zajedno sprječava procesuiranje i sankcioniranje počinitelja.

U okviru obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, pokrenuta je globalna kampanja pod nazivom UNITE, predvođena organizacijama civilnog društva. Kampanja traje od Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenog, do Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca, i poznata je još pod nazivom 16 dana aktivizma.

Cilj organizacija civilnog društva podizanje je svijesti javnosti o problemu nasilja nad ženama. Organizacije civilnog društva su organizacije koje djeluju za opće dobro. Njihovo postojanje i djelovanje na području Hrvatske uređeno je definiranim kriterijima za stjecanje statusa organizacija koja djeluje za opće dobro.

Civilno društvo u Republici Hrvatskoj, svojim dosadašnjim doprinosom dokazalo je, kako je dosegnulo stupanj razvoja, u kojem se njegove organizacije osnivaju s ciljem obavljanja djelatnosti za opće dobro u većoj mjeri od onih, koje se osnivaju u svrhu zadovoljavanja potreba njihovih članova, što se općenito, smatra izazovom, u smislu današnjih modernih organizacija civilnog društva.

Organizacije civilnog društva, kao što su zaklade, udruge, fondacije, i ostale ustanove, bave se posredovanjem između javne vlasti i građana, a služe formiranju društvene homogenosti. U Hrvatskoj, u okviru organizacija civilnog društva, uz udruge za društveni razvoj, koje se bave žrtvama kršenja ljudskih prava, i žrtvama korupcije, postoje, i djeluju udruge, koje se primarno bave zaštitom ženskih prava i problemom nasilja nad ženama.

Udruge za zaštitu ženskih prava ženama pružaju pravnu i psihološku pomoć u rješavanju problema vezanih uz nasilje nad ženama, organiziraju kampanje vezano uz temu nasilja nad ženama, zastupaju ženska prava pred zakonodavnim tijelima, vrše edukacije i objavljuju edukativne materijale o ljudskim pravima i rodnoj ravnopravnosti, provode istraživanja, a jedno od najznačajnijih inicijativa i aktivnosti je otvaranje i vođenje skloništa za žrtve nasilja.

Značajnu ulogu u provedbi planova i ciljeva u svrhu zaštite i promicanja prava žena, i sprečavanja nasilja nad ženama, ima nacionalna strategija, koja ujedno predstavlja važan temelj za razvoj modernog civilnog društva. U tu svrhu Hrvatska ulaže velike napore u unaprjeđenju pravnog, financijskog i institucionalnog mehanizma koji djeluje u zaštiti položaja žena.

Važnu ulogu u borbi protiv nasilja nad ženama ima i građanstvo, koje svojim aktivnim uključivanjem pomaže u rješavanju problema s kojima se suočava njihova zajednica. Nasilje nad ženama moguće je prijaviti i na novi, jedinstveni broj 116 016 za pomoć ženama žrtvama nasilja, koji je važeći na razini cijele Europske unije.

Aktivno uključivanje u borbu za prava žena i protiv nasilja nad ženama predstavlja prihvaćanje povijesne štafete, koju je u nasljeđe budućim naraštajima ostavila žrtva sestara Maribel, i koja, prema svim pokazateljima, nije bila uzaludna.

To dokazuje obilježavanje 25. studenog, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.  

Related posts

BALKAN – ZATIŠJE

Tia Milovac

„Putinov“ nuklearni rat u 2022. – stvarnost ili puka prijetnja?

Daria Čulo

ŽENSKA PRAVA U SJEVERNOJ KOREJI – ISTINA ILI MIT

Ines Domjanovic