Diplomatski klub
Svijet

Pripada li Hrvatska Balkanu?

U zadnjih nekoliko desetljeća sve se više koriste pojmovi zapadnog Balkana, balkanizacije, Balkanskog poluotoka i balkanskih zemalja. Koliko je ispravno izgovarati te pojmove i povezivati ih s Hrvatskom najbolje je objasnio Dr.sc. Dragutin Feletar, poznati hrvatski geograf i bivši dekan i profesor na PMF-u. Inače je redoviti član HAZU, autor petnaestak knjiga i udžbenika, pokretač raznih časopisa, dugogodišnji suradnik Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, dobitnik je mnogobrojnih nagrada za znanstveni rad, nagrađivani publicist i urednik, samo su neka postignuća njegove zavidne karijere. Pokušat ću na najjednostavniji način objasniti njegove argumente i objašnjenja termina koji se na krivi način definiraju kada se spominje položaj Hrvatske u Europi.

U jednom svom intervjuu za časopis Vijenac spomenuo je da svrstavanje Hrvatske u kontekst Balkana “nije primjereno ni u geografskom, a ni u društveno-političkom ni povijesnom smislu”. Dalje navodi da je svrstavanje Hrvatske u „zapadni Balkan“ ponižavajuće za našu zemlju te da pojam Balkana prvo treba razmotriti s geografskog stajališta. Tvrdi da Balkanski poluotok ne postoji te da bi se neki dio kopna mogao geografski uopće nazvati poluotokom, morske tj. vodene katete moraju biti duže od kopnene što u slučaju Balkanskog poluotoka nije.

U svom daljnjem govoru objašnjava kako je nastao pojam Balkanskog poluotoka na temelju francuske literature koju su otkrili srpski geografi potkraj 19. i početkom 20. stoljeća. Iako su mnogi europski geografi ukazivali na nelogičnost proglašenja tog dijela Jugoistočne Europe poluotok, srpski geograf Jovan Cvijić počinje upotrebljavati taj geografski pojam. U srpskoj literaturi postoje dva tumačenja. Prema jednom, granica je tekla Dunavom, Savom, Kupom i Riječkim zaljevom dok je prema drugom, granica tekla Dunavom i Savom sve do Ljubljanskog barja. Obje granice nikada nisu bile definirane.

Posebice nakon početka 1990.-tih, pojam Balkana poprimio je izuzetno negativno i barbarsko značenje zbog brojnih kriza i ratova koji su se vodili kroz povijest, ali i u relativno nedavnom razdoblju. Feletar na sjajan način kao i obično objašnjava sljedeće: „Kada se u bilo kojoj regiji svijeta govori o nacionalnoj netrpeljivosti, ratnim i drugim sukobima, vjerskoj i drugoj netoleranciji, onda se često koristi termin balkanizacija. „Biti na Balkanu“ poprimilo je posve nepovoljno, pa čak i pogrdno, pejorativno značenje. Hrvatska je stoljećima pripadala i gradila mediteransku rimokatoličku kulturu i odlike srednjoeuropskog kulturnog kruga. Njezini stanovnici ne mogu prihvatiti bilo kakve „balkanske“ kvalifikacije. Pa čak ako i postoji geografski pojam Balkana, Hrvatska se ni tada ne nalazi u njegovu sastavu. Hrvatska je po geografskom položaju sredozemna i srednjoeuropska zemlja. Ona se nalazi i u jugoistočnoj Europi. Nikomu ne pada na pamet da Grčku naziva „balkanskom“ zemljom, iako, ako se itko nalazi na poluotoku, onda su to Grci.“

Iz svega što nam je Dr.sc. Dragutin Feletar pojasnio, ali i ono što govore mnogi drugi hrvatski stručnjaci i znanstvenici, možemo zaključiti kako je Hrvatska mediteranska i rimokatolička zemlja koja pripada srednjoeuropskom kulturnom krugu te kao takva nema nikakve veze s onime što mnogi nazivaju Balkanom.

Related posts

Iranski preokret – povratak Ahmedinedžada bi mogao dovesti do tvrdolinijaške restauracije

Dominik Matković

Prosvjedi diljem Europe

Karlo Skoric

JE LI RUSIJA „PODCIJENILA ODLUČNOST“ ČLANICA NATO-a?

Tia Milovac