Diplomatski klub
Intervju Studentski kutak

Rad u Europskom parlamentu – intervju s Igorom Horvatom

Nedavno smo imali priliku intervjuirati bivšeg studenta Libertas međunarodnog sveučilišta Igora Horvata koji je završio prvo preddiplomski, a zatim i diplomski studij Međunarodni odnosi i diplomacija. Osvojio je i Rektorovu nagradu na diplomskom studiju za studenta generacije, za ostvareni najbolji prosjek ocjena tijekom studija.
Danas se Igor nalazi u Brussels-u, jednom od najvažnijih gradova u Europi za diplomaciju.
Od studenog 2021. godine zaposlen je u Europskom parlamentu, u Glavnoj upravi za predsjedništvo kao administrativni službenik. Njegov posao se trenutno odnosi, većinom na protokol, primanje delegacija, te pripreme za plenarne sjednice kada jednom mjesečno putuje u Strasbourg.
Prije završetka studija i pronalaska posla, Igor je već u nekoliko navrata bio u Brussels-u. U ožujku 2020. godine, nakon što je prvi puta osvojio stipendiju Schuman, u Brussels-u je proveo malo dulje od mjesec dana na vježbeništvu, međutim bio je primoran vratiti se u Hrvatsku zbog izbijanja  pandemije koronavirusa.
Nakon što je po drugi puta osvojio stipendiju Schuman, razdoblje od listopada 2020. do ožujka 2021. godine proveo je u Brussels-u stažirajući u Glavnoj upravi za predsjedništvo, gdje je sada i zaposlen, dok je od travnja do kraja kolovoza 2021. godine bio vježbenik kod hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Sunčane Glavak.
Njegovom briselskom iskustvu prethodilo je, kako sam kaže, divno iskustvo tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU kada je obnašao dužnost časnika veze od siječnja do kraja lipnja 2020. godine. Kako bi uopće mogao postati kandidat za zaposlenje u institucijama EU, morao je položiti EPSO CAST ispit.

Više detalja o Igorovom životu i obrazovanju na Libertasu u nastavku ćete saznati od njega samoga:

„Sve je krenulo kada sam  odradio vježbeništvo (stagiaire atypique) u Predsjedništvu Europske komisije u Zagrebu, koje je trajalo od travnja do kraja lipnja 2019. godine. Bilo je to dinamično razdoblje za Europsku uniju budući da su u to vrijeme bili održani europski izbori. Uvijek ću se sjećati trenutka kada je u službeni posjet došao Jean-Claude Juncker, sada bivši predsjednik Europske komisije, bio sam doista privilegiran da mogu sudjelovati u kompleksnim pripremama koje su prethodile njegovom dolasku.
Često sam imao priliku razgovarati s tadašnjim hrvatskim povjerenikom  Nevenom Mimicom, a upoznao sam i mnoge diplomate s kojima sam u kontaktu još i danas. Nakon iskustva u Predstavništvu, prijavio sam se na natječaj za časnika veze u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova koji je bio raspisan u sklopu nadolazećeg hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Nakon što sam prošao natječaj,  imali smo organiziran višednevni trening u prostorima Ministarstva obrane kako bismo bili dobro pripremljeni za nadolazeće zadatke. Prvi veliki event bio je kada je u siječnju 2020. College of Commissioners (povjerenstvo koje se sastoji od 28 članova, po jedan iz svake države članice EU, uključujući predsjednika EK) stigao u Zagreb.
S izvršnom sam potpredsjednicom EK Margrethe Vestager za čiji sam posjet bio zadužen,  proveo nekoliko sati šetajući Zagrebom i razgovarajući, bilo je to doista nezaboravno iskustvo. Dobio sam i osobnu poruku zahvale za sjajno odrađen posao, što je bila potvrda da sam na pravom putu i to mi je dalo motivaciju da nastavim dalje još jače i odlučnije.

Nostalgija za domom je uvijek prisutna, čovjek je razapet između privatnog, poslovnog, profesionalnog razvoja i obiteljskog života. Belgija je imala vrlo stroge mjere tijekom pandemije koronavirusa, poput policijskog sata, obveze nošenja maske svugdje osim u vlastitom domu i slično, što je bilo dosta zahtjevno za izdržati.

Studij Međunarodnih odnosa sam upisao jer mi se činio kao jako zanimljivo područje gdje bi se mogao pronaći. Ispostavilo se da sam donio vrlo dobru odluku. Prije no što sam upisao Libertas, studirao sam pravo i imao sam svoj posao koji je u jednu ruku bio usko vezan uz komunikaciju, te mi je to pomoglo pri odabiru studija. S Libertasom sam izuzetno zadovoljan, mislim da je jako važno da fakultet nije samo puka teorija već je balans između teorije i prakse (putem vježbi) iznimno uspješan. Znanje s Libertasa danas mi pomaže u poslu i mogu biti zahvalan na tome.
Mislim da je važno spomenuti da sam za vrijeme studija sam odradio  sva gore opisana vježbeništva, a pandemija mi je na neki način išla na ruku jer su fakultetske obaveze bile online što mi je uvelike pomoglo da u isto vrijeme studiram i skupljam iskustva kroz vježbeništva. Predavanja sam na zadnjoj godini diplomskog slušao i ispite polagao iz Brussels-a, a diplomirao sam 16. lipnja 2021.godine. Nakon što sam obrane diplomskog rada, a prije nego što sam dobio posao, oženio sam se i supruga je sada sa mnom u Brussels-u. Posao u struci se može naći, uz uvjet izvrsnosti u tome čime se bavite, čemu svjedoči i iskustvo moje supruge.
Ključno za dobivanje posla u Brussels-u je, rekao bih, međunarodno iskustvo. Vrlo nevoljko će uzeti nekoga tko nikada do tog trenutka kada se prijavio nije radio vani ili bio negdje na vježbeništvu. Pomaže i ako ste bili na ERASMUS-u, ali meni se čini da je ipak rad vani (pod time smatram i vježbeništvo) ima prednost nad njime, a razlog tome je sposobnost prilagodbe na poslovno okruženje, poslovne komunikacije, adaptacije na i multikulturalnost poslovnog okruženja i slično, što je ovdje itekako na cijeni. Konkurencija je vrlo jaka, primjerice za stipendiju Schuman su nas primili oko 400, a prijava je bilo oko 24 tisuće, a znam i za neke slučajeve kada se na EPSO natječaju preko 40 000 ljudi prijavilo za 50 radnih mjesta.
Ipak, mjesta napretku uvijek ima, pa tako smatram da bi se na Libertasu trebao veći fokus staviti na učenje jezika, jer razumijevanje same kulture neke zemlje često ide kroz jezik. Tri radna jezika u Europskom parlamentu su engleski, njemački i francuski, ali najvažniji za rad u EP-u je francuski.

Bitne stavke koje bi izdvojio za našu struku su: komunikacijske vještine, fleksibilnost i orijentiranost cilju , razrješavanje sukoba, govorništvo, diplomatski pristup, znanje o povijesti (pogotovo povijesti svoje zemlje). Meni je u svemu tome iznimno pomoglo vlastito, osobno životno iskustvo. Proveo sam dugo vremena na fakultetu studirajući pravo kojim se nisam htio baviti i naposljetku sam prelomio samo godinu dana prije završetka studija. Zatim sam imao svoj posao pa sam vidio kako to izgleda u privatnom sektoru. Poanta je u tome da treba naći svoju nišu i treba željeti i voljeti to što studiraš, trebaš se vidjeti dugoročno u tome.
Ako ti je fakultet muka, zamisli kakav će ti posao biti (35 do 40 godina!). Ako se odlučiš za nešto i želiš uspjeti u tome, moraš dati sve od sebe jer ako si spreman dati 100 %, nagradit će se na kraju, a tome svjedoči i moj primjer. Ako radiš nešto samo reda radi, rezultati neće biti kakvi želiš. Nakon svih iskustava koje sam imao, ne smatram da je nužno biti član stranke da bi se postiglo ono čemu težiš, možda ponekad i može pomoći, ali samo kada treba odraditi posao, ne pomaže – dok s druge strane izvrsnost uvijek rađa prilike i donosi rezultate.“

Za kraj bi nadodao svojih par riječi. Igor je prava inspiracija za sve nas koji se želimo baviti međunarodnim odnosima i dokaz je da se uz trud i volju zaista može postići sve što si zacrtamo. Želimo mu sve najbolje u nastavku karijere i zahvaljujemo se što je odvojio vrijeme iz svog gustog rasporeda za ovaj intervju!

Related posts

PR u doba koronavirusa

Marsel Antunović

Duolingo vs Memrise: Koja je aplikacija za učenje stranog jezika bolja?

Sara Dragosavac

VAŽNOST STRUČNE PRAKSE – ISKUSTVO STUDENTICE GABRIJELE KRYEZIU

Tia Milovac