Diplomatski klub
Uncategorized

Rast inflacije u Hrvatskoj

Uz svakodnevne vijesti o koronavirusu, tjednima nas već okružuju i vijesti o inflaciji i rastu cijena mnogih dobara i usluga, poput goriva, struje, plina, ali i hrane. No, svakako možemo reći da nam vijesti u ovakvoj situaciji nisu potrebne, jer sami rast cijena možemo osjetiti i na vlastitom novčaniku. U praksi bi to značilo, da sa jednakom količinom novca danas možemo kupiti puno manje stvari nego prije par godina, time bismo mogli zaključiti da novac koji posjedujemo gubi na svojoj vrijednosti s vremenom.

Za očekivati je bilo da dođe do inflacije u Hrvatskoj, jer je došlo do lockdowna, tj. do zatvaranja ekonomije tijekom početka 2020. godine zbog pandemije. Sukladno tome, morali smo se prilagoditi, te nismo mogli ostati u lockdownu zauvijek zbog čega je uslijedilo novo normalno, što je dovelo do povećane potražnje za robom i uslugama koja za sobom nosi i povećanje cijena, koja rezultira pojavom inflacije.

Slijedom navedenog, to možemo objasniti sa osnovnom zakonitošću ponude i potražnje, koja glasi: “Ako potražnja raste, a ponuda ostaje nepromijenjena, to dovodi do više ravnoteže cijena i količina, odnosno više cijene robe i usluga.

Na stranicama Državnog zavoda za statistiku možemo vidjeti da je sredinom 12. mjeseca objavljeno kako je inflacija u Hrvatskoj, koja je mjerena cijenama dobara i usluga za potrošnju, odnosno indeksom potrošačkih cijena, porasla za čak 4,8% u odnosu na studeni 2020., što je najviša stopa rasta od veljače 2013. godine.

Na sljedećoj fotografiji prikazani su mjesečni i godišnji indeksi potrošačkih cijena od srpnja 2020. do srpnja 2021. godine.

Izvor: Državni zavod za statistiku

Prilikom promatranja rasta cijena na godišnjoj razini, najviši rast cijena u Hrvatskoj zabilježen je u kategoriji prijevoza (12,9%), a taj rast je uvelike proizašao rastom cijena goriva, za 26,6% godišnje.

No rast cijena nije samo zabilježen u kategoriji prijevoza, već je zabilježen i u svim ostalim kategorijama, od kojih su hrana i bezalkoholna pića za 5,7%, alkoholna pića i duhanski proizvodi za 5,6%, a dok je stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za 3,5%.

Cijena hrane porasla je zbog slabih prinosa i suše, no pozitivno je što se očekuje njihova stabilizacija.

Možemo na primjeru preslikati situaciju koja se dogodila u Njemačkoj, gdje je cijena svinjskog mesa na burzama u padu, jer je na tom tržištu došlo do viškova, pa samim time će doći i do pada cijena na tržištu.

Obzirom da je Hrvatska jedna od siromašnijih članica EU, moglo bi se dogoditi da će inflacija biti bolnija nego kod razvijenijih članica, jer je poznato da inflacija uvijek teže pogađa one siromašnije.

Isto tako zabrinjavajuća je činjenica da je hrana u 11. mjesecu 2021. u odnosu na isti mjesec 2020. Poskupjela šest posto dok su troškovi stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva porasle za 3,5%. Zbog tog dijela inflacije, ponovno će biti pogođene najosjetljivije skupine, građani sa ispodprosječnim primanjima, te većina umirovljenika.

Related posts

ŠTO SE DOGAĐA U KAZAHSTANU? Novo proxy bojište ili interni obračun?

Dominik Matković

50 besplatnih tečajeva za studente za 50 godina “Srca”

admin