Diplomatski klub
Studentski kutak

TISUĆLJETNI MITOVI ILI ?

Predviđanja astrologa i samozvanih vidovnjaka, možemo protumačiti kao kraj nas samih što je povezano s bojazni što će nam se dogoditi u budućnosti.

Vidovnjaci ponekad čak ni ne posežu za svojim kristalnim kuglama, tablicama zvijezda, planeta ili igraćim kartama, nego im je za pouzdano proročanstvo dovoljan pogled u dnevne novine.

Oni koji se dosađuju i doista nemaju pametnijeg posla, na internetu lako mogu pronaći mnoštvo stranica,  gdje je mnogo kreativaca otkrilo što će se dogoditi u budućnosti.  

Prognoze obično žive od toga da se uvijek nekako može objasniti kako se prognoza odnosila na događaj koji se doista i dogodio.  A tu onda ne postoje granice.

Nostradamus-ova rečenica “ugled bez poroka više neće sjati i ostat će bez snage” postavlja pitanje na što je mislio, da li se to proročanstvo tek odnosi na susjedovu perilicu za rublje koja se prebrzo pokvarila, ostala bez snage ili žaruljice više nemaju onaj sjaj kao u početku.

Predviđanja u smislu: jednog lijepog dana, baš prije pauze za ručak, će asteroid uništiti sve živo na zemlji, dovode nas u poziciju da bi rado htjeli znati što nam donosi budućnost i trebamo li je se bojati.

Mnogi postaju ovisni o lažnim prorocima i pri tome gube osjećaj realnog, što može biti i jako opasna.

I 300 godina nakon Prosvjetiteljstva, nerazumni obredi i rituali ukorijenjeni su u društvu i to kao: petak 13., crne mačke, razbijena ogledala, dimnjačari i zvijezde repatice.

Kakve to veze ima sa srećom?

Kao što je netko ranije rekao, pa i u 21.stoljeću, naš pogled na svijet velikim dijelom oblikuju tisućljetni mitovi i legende, a to je ujedno i unosan posao, iako ima puno manevarskog prostora, ipak postoje jasne granice da vjerujemo u nerazumne stvari.

Neosporna činjenica je da nisu svi Europljani podjednako liberali i više manje razumni.

No, ima li istine u nekim uvjerenjima dovodi Balkan na razmeđe civilizacije i kulture jer je veoma zahvalan prostor  za izučavanje raznih vjerovanja i tradicija  koje su ukorijenjene.

Možda u cijeloj priči odlučujuću ulogu ima nepoznavanje prirodnih sila I pokušaj suprotstavljanja istim.

Je li se doista radilo o nadnaravnim moćima ili maštovitom šarlatanstvu?

Svakodnevni život inspirira,  izvor inspiracija je velik.

Kritički duh ili zdrava skepsa su zapravo tanka linija po kojoj valja stupati pažljivo i nenametljivo, zbog čega često čovjek u životu doživi trenutak kad pomisli da bi rado” čarao”.

Teško je pronaći pravu mjeru, ali činjenica da edukacija počinje od vrtića i osnovne škole,  nerazumno kao takvo uvijek će pronaći put i poslužiti za pisanje novih priča.

Related posts

Što čitamo?

Tamara Kolar

Koliko znate o Izraelu i Palestini? (Kviz)

Robert Matijević

Pet aplikacija za peticu u indeksu

Monika Butinski