Diplomatski klub
Vijesti

„Vruće igre“ na Pacifiku

Foto: Pixabay

Rusko-kineska vojna vježba patroliranja na Tihom oceanu uznemirila je japansku pa i svjetsku
javnost prolaskom ruskih i kineskih ratnih brodova oko japanskih otoka. Naime dana 18. listopada
deset vojnih brodova dviju država prošlo je kroz Tsugaru tjesnac između japanskih otoka Honshu i
Hokkaido te se uputilo u smjeru Tihog oceana. Naravno brodovi dviju mornarica mogli su i na manje
upadljiv način doći do Tihog oceana nego prolaskom između japanskih otoka, ali odgovor na taj
provokativan čin vjerojatno leži u tome što su se dogodile slične aktivnosti s američkom flotom kada
su američki vojni brodovi prošli kroz tajvanski tjesnac, te sama činjenica da takve akcije Tokio
odnedavno podupire dodatno dolijeva ulje na vatru u ionako već užarenoj regiji. Posljednjih godina
snažno se zaoštravaju odnosi između Kine i Japana, štoviše odnosi na relaciji Tokio-Peking sve su gori
otkako se Japan pridružio članstvu u novom vojnom savezu QUAD ( „The Quadrilateral Security
Dialogue“ ) u kojem osim Japana sudjeluju još SAD, Australija i Indija. Odnos Japana prema Rusiji nije
ništa bolji od onoga prema Kini. Japanski premjer Kishida, od stupanja na dužnost iznosi vrlo
radikalne stavove i izjave po pitanju južnokurilskih otoka koji su u sastavu Rusije ali ih Japan smatra
svojim sjevernim teritorijima.
Unatoč svemu navedenome glavni razlog rusko-kineske vojne vježbe na Tihom oceanu je
uspostava novog vojnog pakta u Indo-pacifičkoj regiji pod imenom AUKUS između Australije,
Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a, usmjerenog ponajprije protiv Kine i njezinih ambicija ( Tajvan ), ali i
protiv Rusije koja svoje interesne težnje sa zapada gdje je potpuno blokirana politikom koju vodi
NATO pod okriljem Washingtona i Bruxellesa na istok koji postaje središte budućih geopolitičkih
zbivanja. Rusko-kineska vojna i politička suradnja prvenstveno je okrenuta prema SAD-u kao
zajedničkom suparniku. Ponajprije je ovdje važna Kina koja utjecaj SAD-a na Tajvan vidi kao
neprijateljsko ponašanje s obzirom na to da Kina smatra Tajvan dio svojeg teritorija, pri čemu su
odnosi između Kine i Tajvana najgori u proteklih 40 godina. Utoliko što je Kina četiri dana slala svoje
vojne zrakoplove sposobne nositi nuklearno naoružanje, zrakoplove za protupodmorničku borbu i
zrakoplove za rano upozoravanje prema Tajvanu. Spominje se broj od oko 150 borbenih zrakoplova
koji su ušli u tajvansku zonu protuzračne obrane. Kina koja se žarko želi ujediniti s Tajvanom mirnim
putem nije isključila i upotrebu sile ka ispunjenju toga cilja, a dokaz tome je višegodišnje ulaganje
Kine u svoju vojnu industriju. Usprkos svemu na putu im stoji SAD na čelu s predsjednikom Bidenom
koji je odlučno stao u obranu Tajvana, te je naglasio kao će SAD i dalje pomagati Tajvanu da se
odupre kineskim provokacijama. Treba napomenuti kako je najveći opskrbljivač vojne opreme za
tajvanske oružane snage upravo SAD, a da pri tome nikada nisu službeno priznale Tajvan kao državu.
Očito je da kineski politički, a onda i vojni utjecaj u svijetu, posebice u Indo-pacifičkoj regiji
raste. Ostaje nam vidjeti kako će se stvari odvijati u budućnosti između s jedne strane Kine i Rusije, a
s druge strane zemlje QUAD-a i AUKUS-a.

Related posts

Diplomatski bojkot Olimpijskih igara u Pekingu zbog zločina nad Ujgurima

Matea Novosel

Žene bez imena

Matea Novosel

TALIBANI-IMPERIJALNO STRAŠILO

Tia Milovac